Prije nekoliko godina činilo se da nitko neće više kupovati fotoaparate – osim, možda, profesionalaca – jer su foto-mogućnosti toliko brzo napredovale da je sve više ljudi zaključilo da im ne trebaju bolje snimke od onih koje je kadar snimiti njihov mobitel. A onda se pred par godina taj trend zaustavio: prodaja fotoaparata se ustabilila – premda foto-mogućnosti mobitela nisu prestale napredovati, naprotiv. To se promjena dogodila zato što su, s jedne strane, ljudi shvatili da nikad s mobitelom neće uspjeti snimati jednako dobro kao sa specijaliziranim uređajem; s druge strane, stasala je cijela jedna generacija koja je zavoljela fotografiju i poželjela snimati još bolje snimke nego što je to moguće mobitelom.
No nije sve tako jednostavno: snimke sa samostalnog fotoaparata ne moraju uvijek, automatski, biti bolje nego one koje ste usnimili mobitelom. To pogotovo vrijedi ako ste digitalni fotoaparat platili puno manje nego mobitel. Morat ćete uložiti neko vrijeme da upoznate svoj fotoaparat – njegove slabosti i jake strane, da bi naučili što on može napraviti a što ne može te što možete učiniti da bi mu pomogli da se snađe u situacijama koje mu ne idu u korist.
Zvuči komplicirano? Bez brige, u stvarnosti je – zabavno. Učiti što treba napraviti da bi aparat snimao bolje nije nikakva muka: to je zabavan eksperiment, koji se provodi najviše metodom pokušaja i pogreške.
A koliko će trajati svo to upoznavanje s mogućnostima fotoaparata – najviše zavisi od toga koliko su intuitivne njegove kontrole. Stoga je to možda i najvažnija mogućnost vašeg budućeg aparata; prije kupovine svakako provjerite kakve su njegove kontrole, kako se snalazite s tipkama i izbornicima te, usput, kako vam aparat leži u ruci. Ako nemate mogućnost opipati ga vlastitim rukama, prosurfajte i pročitajte što kažu drugi.
Što se tiče specifikacija, ovdje moramo podvući: mit da kvaliteta fotoaparata ovisi o broju megabajta je samo mit. Dakako, broj megabajta nije nevažan: on vam kaže koliko će snimka biti velika – ali ne i koliko će biti kvalitetna. Ona više ovisi o jednoj drugoj brojci: o veličini senzora (čip koji bilježi snimku). O njemu direktno ovisi koliko će svjetla uhvatiti aparat, kao i kontrasta i boja, te uz koliko šuma.
Bitna je još jedna brojka: koliko ćete snimki uspjeti „opaliti“ (mjeri se u sličicama u sekundi – fps).
Danas se nudi tri vrste digitalnih fotoaparata. Najjednostavniji su point-and-shoot aparati koji imaju fiksni objektiv kojeg ne možete zamijeniti. Oni su u pravilu najjeftiniji. No ne mora biti tako: postoje specijalizirani modeli koji izvanredno obavljaju jednu funkciju – primjerice, super zoom aparati koji omogućuju snimanje izdaleka, uz veliko uvećanje.
Kod ove vrste aparata vrlo je bitno kakav ekran imaju; što veći – tim bolji, a još bolje ako se mogu zakretati.
Na pola puta između početnih point-and-shoot fotoparata i puno složenijih SLR-ova nalaze se bezzrcalni fotoaparati. Najveća razlika je u tome što nemaju optičko tražilo: kadar ćete provjeravati gledajući sliku na ekranu ili na elektroničkom tražilu (EVF – electronic viewfinder) koji je ustvari isto samo ekran. Ako imate iskustva s fotografiranjem, na to se treba naviknuti!
Treća grupa fotoaparata su oni koje koriste (i) profesionalci: to su takozvani digitalni SLR (single lens reflex) aparati, kod kojih se mijenja optika (objektivi). Ako želite snimiti nešto izbliza, stavit ćete drugačiji objektiv nego onaj koji koristite za snimanje krajolika; iskusni korisnici će svaki čas mijenjati optiku, primjerice ovisno o okolnom osvjetljenju.
Dakako, na bogatije mogućnosti SLR aparata treba utrošiti više – i novaca, i vremena za učenje – ali ono što će vas iznenaditi je da će vas SLR aparati nagraditi boljim slikama čak i ako ništa niste podešavali, ako ste sve mogućnosti ostavili na automatici!
Naš najprodavaniji fotoaparat spada u klasu super zoom aparata: nudi optički zum od čak 50x! Drugim riječima, snimit će detalj koji je toliko daleko od vas da ga jedva (ili uopće ne) vidite. Optiku je proizveo njemački Zeiss a Sonyjeva tehnologija dodaje optičku stabilizaciju, Bionz X za redukciju šuma i 20-megapikselni Exmor R CMOS senzor. Optički zoom poboljšava i (Full HD) video a aparat nudi i ručne kontrole te zakretni 3" LCD.
I drugi fotoaparat na našoj top-listi najprodavanijih spada u super zoom klasu: kadar je snimiti fotografije uz 40x uvećanje (80x digitalno). Nudi 3" zakretni ekran, 16 megapiksela, autofokus s pronalaskom cilja, Wi-Fi vezu i Full HD video. Nudi se u tri boje: crnoj, crvenoj i ljubičastoj.
Treći aparat nas našoj listi najprodavanijih je iz klase bezzrcalnih fotoaparata, a isporučuje se s 16-50 objektivom s vlastitim pogonom (uvučen, zauzima svega tri centimetra). U odnosu na SLR fotoaparate, ova je kamera izrazito kompaktna, lagana, brza i dobra za video, s nenadmašno brzim autofokusom, a nudi usporedivu kvalitetu snimki po nižoj cijeni. Možete ga nabaviti u crnoj ili srebrnoj boji.
Ovaj je aparat najpopularniji među SLR modelima. Njegova SnapBridge tehnologija koristi Bluetooth low energy kako bi vaš aparat ostao stalno povezan s mobitelom, i slao mu snimke automatski. Nikon se potrudio oko jednostavnosti uporabe, čemu doprinosi i dodirni zaslon s promjenjivim kutom. Nikon je osobito ponosan i na brzi autofokus, na HD video snimke te na kreativne alate.
Evo nas opet u klasi point-and-shoot fotoaparata; prvi put smo se spustili do cijena ispod tisuću kuna. Za nju ćete dobiti aparat s 8x optičkim zumiranjem. Senzor od 20,1 MP u kombinaciji daje jasne snimke finih detalja, čak i kad snimate brzu akciju – a sve to jednostavno nije moguće na mobitelu. W830 nudi i objektiv Zeiss, optičku stabilizaciju, HD video (720p) te način rada Intelligent Auto.
